Održana panel diskusija “Izgubljeni u pandemiji informacija o COVID-19: Zdravstveni opservatorij u potrazi za kompasom kroz znanje, dijalog i suradnju”

Konferencija s prezentacijom i publikom.

Udruge u zdravstvu i istraživači udružili su se putem EU projekta „Zdravstveni opservatorij“ s ciljem kontinuiranog prikupljanja informacija o potrebama korisnika zdravstvenog sustava, praćenja i zagovaranja pristupačnosti kvalitetnih zdravstvenih usluga te podizanja razine zdravstvene pismenosti među građanima Republike Hrvatske.

Dana 2. studenog 2021. godine u hotelu International Zagreb, u sklopu prvog javnog predstavljanja Zdravstvenog opservatorija, održana je panel diskusija pod nazivom Izgubljeni u pandemiji informacija o COVID-19: Zdravstveni opservatorij u potrazi za kompasom kroz znanje, dijalog i suradnju.

O zdravlju, pandemiji COVID-19, cijepljenju, nuspojavama i razlozima za i protiv raspravljamo svaki dan. Veliki broj građana Republike Hrvatske pronalazi se izgubljenim u moru informacija, ne zna kome vjerovati ni kome postavljati pitanja.

Na panelu je istaknuto kako se, prema nedavno provedenom istraživanju o COVID-u i (ne)povjerenju građana u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, 45,8% građana izjasnilo da se nije cijepilo jer ne vjeruje u učinkovitost cjepiva. 43% građana se nije cijepilo jer su zbunjeni zbog različitih informacija o sigurnosti cjepiva, a kada govorimo o povjerenju u Nacionalni stožer, 72,3% građana je navelo NEDOSLJEDNOST kao razlog nepovjerenja, dok 52,1% građana navodi i NEISKRENOST kao razlog. Dok nepovjerenje prema nadležnim institucijama i struci i dalje raste, COVID kriza nastavlja ukazivati na potrebu za otvorenijim i transparentnim zdravstvenim sustavom, boljom suradljivosti struke i građana te jasnijom i ciljanom komunikacijom. Građani su putem istraživanja za prevladavanje krize uzrokovane COVID-19 poručili nadležnima da žele veću dosljednost i iskrenost, konkretniju i jasniju komunikaciju koja nije samo svakodnevno nabrajanje zaraženih i umrlih, te da se komunikacija nadležnih s građanima ne smije temeljiti isključivo na zastrašivanju i ucjenama. Iz navedenog istraživanja jasno je da trenutna kampanja „Misli na druge, cijepi se!“ nije dovoljna te da joj nedostaju ključne komponente edukacije, argumentacije i prezentacije.

Prim. dr. med. specijalist epidemiologije Bernard Kaić, istaknuo je kako razlog nepovjerenja građana u cijepljenje ima više čimbenika, a jedan od njih je činjenica da se mijenjaju znanja o cjepivu. Drugi čimbenik je što se putem medija plasiraju različite informacije, pa jedni banaliziraju i relativiziraju COVID-19 i pandemiju i time pretjerano plaše građane, no istina je uvijek negdje u sredini. Građani često ne mogu razlikovati tko što govori, a velik dio građana je sklon necijepljenju zbog nedostatka nepovjerenja u institucije i politiku.

„Rezultati ankete me pomalo iznenađuju, nisam očekivao da vlada toliko nepovjerenje. Velik broj ljudi se uključio u rat protiv COVID-a te nema službe koja se nije uključila aktivno. Ne znam baš koliko su pomogli videi o razbijanju mitova o cijepljenju koje sam snimio. Oni koji se protive cijepljenju, na njih nije djelovalo.“

Primarijus Kaić istaknuo je i da su građani informirani svim mogućim resursima: „Nema načina koji nismo upotrijebili, no problem je što su izvori korišteni na pogrešan način. Riječ je o zdravstvenoj pismenosti, odnosno znati kako između hrpe informacija prepoznati one prave, što je puno teže u pandemiji jer informacije iznose ljudi koji se prezentiraju kao pouzdani, a nisu.“ S druge strane, o cjepivu za gripu nije se toliko govorilo, pojasnio je: „Nitko ne propituje učinkovitost cjepiva za gripu i jedini je alat koji za nju imamo. Borimo se s nesavršenim alatima, ali samo te alate imamo.“

Kad je riječ o cijepljenju trudnica, stav je evoluirao od početka rasprave, a primarijus Kaić objasnio je zašto: „ Na početku nije bilo nikakvih podataka o primjeni i zbog toga smo bili jako suzdržani. U periodu od tad do danas, u svijetu je primijenjeno 4 milijarde doza, cijepilo se mnogo trudnica i žena koje su u međuvremenu zatrudnjele. Podaci koje imamo pokazuju da cjepiva nemaju nikakav učinak na trudnoću. Prema novijim informacijama, preporučujemo cijepljenje trudnica.

Doc. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, dr. med., specijalist psihijatrije rekla je kako je rezultati ankete ne iznenađuju, te da su građani sve više neodlučni. Na odluke građana utječu dva aspekta, onaj politički i onaj znanstveni. Današnja tehnologija stvara nova cjepiva vrlo brzo, te se tijekom pandemije okupio cijeli trust mozgova, koji na tome radi i danas. Također, znanstvenici koriste terminologiju koju opća populacija ne razumije, a istraživanja idu dalje.

„Kontinuirano smo obasuti informacijama o COVID-u 19, a mediji imaju odgovornost plasirati točne informacije. Mi kao znanstvenici ne znamo koliko su točni podaci koji izlaze u javnost.“

Također, pojasnila je kako mediji mogu biti kanal koji pridonosi zdravstvenoj pismenosti, dok neki zdravstveni djelatnici iskorištavaju medijski prostor za vlastitu promociju. Stoga bi trebalo biti više mjerodavnih institucija koje će to kontrolirati:

„Nekim zdravstvenim djelatnicima raste popularnost jer znaju dobro komunicirati, ali to ne znači da je ono što govore istinito. Putem društvenih mreža šire se teorije zavjere, a naše institucije trebale su koristiti društvene mreže puno više i iskoristiti ih kao prednost.“

Uz to, doc.dr.sc. Vukušić Rukavina rekla je da je pandemija uveliko utjecala na mentalno zdravlje: „Nakon pandemije i infodemije slijedi pandemija problema s mentalnim zdravljem. Istraživanja pokazuju da prediktore za razvoj mentalnih poremećaja imaju žene i mlade osobe, dok su djeca u srednjoj školi osobito pogođena, koja su tijekom pandemije izgubila nepovratni dio svog života.“

Marina Škrabalo, upraviteljica Zaklade SOLIDARNA, predstavnica Zdravstvenog Opservatorija – istaknula je kako je ova panel rasprava bila prilika za empatičan razgovor o egzistencijalnoj ugrozi „Možemo li prebroditi trenutni vlastiti strah od straha? Strah kojem svjedočimo događa se na razini pojedinca, ali i na razini društva. Razina informiranosti ne koalira sa razinom spremnosti na cijepljenje. Mnogi zdravstveni djelatnici zbog toga idu još više kritički prema informacijama. Zamislimo samo koliko je ljudskog truda utrošeno kako bi prebrodili ovu pandemiju. Sada izlaze na površinu problemi o dinamici povjerenja u našem društvu.

„U ovoj pandemiji imamo političare kojima smo dali povjerenje te bi trebali donositi odluke za dobrobit čitavog društva. Ovisi puno toga o načinu kako je vlast prenijela poruku.“

Nisu još uvijek iscrpljeni svi mogući kanali, istaknula je Škrabalo: “Postoji potreba za korištenje peer to peer komunikacije u jačem opsegu, primjerice putem sindikata u zdravstvu. Iz perspektive organizacija civilnoga društva, nismo dobili niti jedan poziv za uključenje u informiranje građana ili davanje novih prijedloga i ideja. Primjerice, 15.veljače ove godine raspisan je COVID natječaj, a rezultati još nisu poznati. Nadležnima bih poručila da nikada nije kasno za učenje, da se toga ne treba bojati, bolje ikad nego nikad. Sve što smo naučili iz ove pandemije pomoći će sljedećoj. Probajmo otvoriti novo poglavlje o tome kako se komunicira zdravstveni rizik te opća i osobna odgovornost građana kao objekta. Javnozdravstvene kampanje nemaju kontrolu kvalitete.“

Zaključno, Škrabalo je poručila: „Poštovanje prema svojem i tuđem strahu je pretpostavka za hvatanje u koštac sa strahom. Trpamo puno različitih strahova, motiva i sudbina u grupaciju građana koji se ne žele cijepiti, a upravo to bi trebalo segmentirati.“

Nikola Serdarević, programski suradnik u udruzi Terra, predstavnik Zdravstvenog Opservatorija  – istaknuo je kako ga rezultati ankete nisu iznenadili: „Nastala je kriza povjerenja, a suočeni smo s teškim izborom, nismo epidemiolozi te moramo donijeti odluku za nas i ljude oko nas. U trenucima kada se ljudi nađu u strahu, gledaju kome vjerovati, no pokazalo se da nema dovoljno povjerenja.“

Informacije postoje, no ne možemo svi razumjeti informacije na isti način na koji su one komunicirane, dodao je Serdarević:

„Netko da bi bio vrhunski znanstvenik ne mora imati veliku razinu komunikacije. Građani će ipak reagirati na informacije koje mogu razumjeti, pa će dati povjerenje upravo takvoj osobi.“

Bitno je istaknuti i da podataka o zdravstvenoj pismenosti nema, zbog čega iz Zdravstvenog opservatorija ističu gdje bi ključni komunikatori i komunikatorice trebali biti jasniji:. „Mi nemamo odgovore, ali ono što nas je okupilo u Zdravstvenom Opservatoriju je ideja o dolaženju do kvalitetnog odgovora. Potrebna je otvorena suradnička mreža koja će omogućiti konstruktivan dijalog između pacijenata, udruga, stručnjaka koji moraju nositi teret i donositelja odluka koji moraju voditi stvari i donositi javne politike koje će imati odraz na sve građane. Naša ideja je da slušamo. Da bi uspjeli iskoristiti sve prilike koje su nam na raspolaganju, odabrali smo ići s dijalogom koji je baziran na činjenicama i struci, ali s poštivanjem nečijeg straha. Potrebno je čuti ljude bez osuđivanja. Potrudimo se da taj dijalog bude što iskreniji i konstruktivniji, da bi se riješila ovakva situacija i da bismo došli do pravednijeg i prilagodljivijeg zdravstvenog sustava. Zdravstveni Opservatorij želi imati i povjerenje donositelja odluka, a želimo i istaknuti da su informacije koje sada imamo iznimno vrijedne. Kroz Zdravstveni Opservatorij provesti ćemo nekoliko velikih istraživanja, a kojima želimo dati refleksiju na sadašnje stanje te rezultatima dobiti povjerenje građana.

O Zdravstvenom Opservatoriju:

Platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja će kontinuirano prikupljati informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, pratiti učinkovitost zdravstvenih politika, provoditi tematska istraživanja i predlagati inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Više na: https://krijesnica.hr/zdravstveni-opservatorij/

Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge Krijesnica.

"Krijesnica – udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima“ korisnica je institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

Postani član udruge Krijesnica

Ispuni sljedeće podatke, klikni "Pošalji" i kontaktirat ćemo te u što kraćem roku.