U fazama kada dijete nema poteškoća vezanih uz hranjenje, važno je osigurati unos nutritivno kvalitetne hrane. Zato se u tom periodu preporuča poticati unos voća, povrća, kvalitetnog mesa, jaja, ribe i kvalitetnih izvora ugljikohidrata, a ograničiti unos slatkiša, grickalica, sokova i općenito hrane lošijeg nutritivnog sastava.
Proteini pomažu rastu, obnavljanju tkiva, održavanju mišićne mase te podržavaju imunitet. Neki izvori proteina su i dobar izvor energije (oni koji sadrže veći udio masnoća, kao što su crveno meso te mliječni proizvodi), vitamina i mineralnih tvari. Onkološki bolesnici koji nemaju adekvatan unos proteina imaju teži i dulji oporavak.
Hrana koja sadrži ugljikohidrate su glavni izvor energije, odnosno gorivo za tijelo. Djeca koja su onkološki bolesnici mogu imati i 20 do 90% veće energetske potrebe u odnosu na zdravu djecu. Ova hrana je i dobar izvor prehrambenih vlakana, vitamina i mineralnih tvari.
Ova hrana je također izvor ugljikohidrata, no osim energije, nije izvor ostalih hranjivih tvari zbog čega bi se unos ove hrane u remisiji bolesti trebao ograničiti.
Ova hrana je dobar izvor energije te vitamina topivih u mastima.
Odličan izvor vitamina i mineralnih tvari te prehrambenih vlakana. Nisu dobar izvor proteina i energije (osim izuzetaka poput avokada).
Tekućina je neophodna za normalno funkcioniranje stanica. Djeca mogu ostati hidrirana pijenjem vode, konzumacijom voća i povrća, jedenjem juha, variva,…
Djeca oboljela od malignih bolesti će se prije ili kasnije suočiti s problemima u konzumaciji jela i pića. To može biti posljedica same bolesti, njenog liječenja ili neželjenog djelovanja lijekova.
Intenzitet mučnine ovisi o vrsti kemoterapije koju dijete prima, o razmaku između dva ciklusa, o vrsti i dozi citostatika, ali prvenstveno i o fizičkom stanju i snazi Vašeg djeteta. Ovdje ponovno dolazi u pitanje prehrana i dostatni unos hranjivih tvari i energije.
Kako pomoći svome djetetu?
Lijekovi protiv mučnine (antiemetici), često se daju tijekom kemoterapije, stoga upitajte liječnika Vašeg djeteta za sve informacije o dostupnim antiemeticima, načinu primjene i eventualnim nuspojavama.
Unos tekućine je ključan kako bi se spriječila dehidracija uslijed poraćanja, stoga je potrebno nuditi adekvatne količine tekućine. No, izbjegavajte nuđenje veće količine tekućine odjednom (osobito ne prije jela) već potičite nuđenje malih, učestalih gutljaja napitaka. Neka dijete uvijek drži svoju bočicu pokraj sebe ili mu nabavite šarene slamke da pije na njih! Najbolje je da dijete konzumira tekućinu između obroka, a idealan izbor je prirodna negazirana voda i nezaslađeni biljni i voćni čajevi.
Temeljno načelo pri izboru namirnica je odabir one vrste hrane koja ne nadražuje probavni sustav.
Potičite dijete da jede i pije polagano!
Pokušajte postići da dijete jede male količine hrane tijekom dana
Potičite ga na češće obroke (5-7 obroka/dan)
Jaki mirisi, kao i zagušljive prostorije, samo čine stvari gorim pa ih je poželjno izbjegavati; svježi zrak može ukloniti ustajali miris kuhanja i hrane.
Odmor nakon jela može pomoći izbjeći pojavu mučnine. Namjestite dijete u ugodni polusjedeći položaj i neka ostane u toj poziciji oko 1 sat (slušajući svoju omiljenu glazbu, uz igrice, TV program i sl.)
Kad nastupi jači val mučnine i povraćanje, ne preporuča se djetetu jesti sve dok se stanje potpuno ne smiri. Tek onda djetetu dajte male količine tekućine, vodu, čaj, bistru juhu.
Ako je dijete zadržalo unos bistre tekućine, polako mu uvodite neku gušću tekućinu (mlijeko, frape, enteralni pripravak, krem juhu...) ili kašastu, mekanu hranu (puding, griz, rižu na mlijeku, pire krumpir, sladoled) sve dok se ne vrati u svoju uobičajenu prehrambenu rutinu.
Slab apetit čest je problem kod djece podvrgnute kemoterapiji, a kod nekih i prije same terapije, jer obuhvaća i emocionalno i psihičko stanje Vašeg djeteta koje često zbog straha i anksioznosti ima smanjenu želju za hranom.
Što učiniti?
Nudite više obroka kroz dan
Nakon obroka obavezno ponuditi piće
Ne servirajte previše hrane na tanjur
Dajte svom djetetu mogućnost izbora između 2-3 različita jela
Izbjegavajte „puniti“ dijete s niskoenergetskim namirnicama kao što su voće i povrće
Ponudite djetetu enteralni pripravak
Pripremite domaće milk shake napitke ili smoothie
Iskoristite vrijeme kad je apetit vašeg djeteta najjači (najčešće je to ujutro)
Djeca koja se liječe od maligne bolesti često kao posljedicu terapije mogu imati problema s opstipacijom (zatvorom), odnosno neredovitom i tvrdom stolicom. U tom slučaju savjetuje se povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke) uz dostatan unos tekućine (primjerice vode, juha, variva, mliječnih proizvoda (posebice fermentiranih)). Savjetuje se prehrambena vlakna uvoditi postepeno kako ne bi izazvali nadutost.
Kao posljedicu terapije, djeca mogu razviti i tzv. neutropeniju, odnosno niski broj neutrofila u krvi koji služe kao prvi stanični obrambeni sustav od bakterija i gljivica. Kod takve djece potrebno je eliminirati svježe voće i povrće te nepasterizirane mliječne proizvode i ostale termički neobrađene proizvode iz prehrane zbog rizika od bakterijske kontaminacije.
Kod djece koja razviju mukozitis (upala sluznice usne šupljine) savjetuje se nuditi rashlađenu hranu odnosno obroke te izbjegavati suviše slatku hranu.
Činjenice:
Sve stanice u tijelu (i zdrave i bolesne) koriste šećer kao izvor energije. Nije moguće ograničiti šećer kao izvor energije samo određenim stanicama. No to nije niti potrebno, budući da je šećer neophodan za metabolizam i pravilan rad svih stanica u organizmu.
Šećer se nalazi i u hrani visoke nutritivne vrijednosti koja je važna sastavnica zdrave prehrane (voće, povrće, integralne žitarice).
Značajno ograničenje šećera može naručiti nutritivni status bolesnika, pogotovo djeteta, što može imati negativan učinak na tijek bolesti.
Činjenice:
Nije moguće grupirati hranu na kiselu i alkalnu.
pH krvi je pod regulacijom bubrega i respiratornog sustava. Prehranom nije moguće mijenjati pH krvi.
Kada bi to bilo moguće, stvaranje „alkalnih“ uvjeta, koji se prema ovoj teoriji smatraju poželjnim, ne bi ubili samo stanice rak, već i zdrave stanice jer niti jedne niti druge ne bi mogle preživjeti u alkalnim uvjetima.
Ova hrana je također izvor ugljikohidrata, no osim energije, nije izvor ostalih hranjivih tvari zbog čega bi se unos ove hrane u remisiji bolesti trebao ograničiti.
Činjenice:
Organska hrana proizvodi se bez upotrebe pesticida i ostalih kemikalija, zbog čega je njezina proizvodnja ograničena, a time i cijena takve hrane, puno viša. No, ne postoje znanstveni dokazi koji bi poduprli tvrdnju da je konzumacija organske hrane povezana sa smanjenim rizikom od raka.
Činjenica je da je konzumacija povrća, voća i cjelovitih žitarica povezana s boljim nutritivnim statusom, a time i zdravljem – bez obzira na koji su način povrće, voće ili žitarice proizvedeni.
Činjenice:
Nažalost ne postoje znanstveni dokazi koji bi poduprli sigurnost i učinkovitost različitih dodataka prehrani kod bolesnika na kemoterapiji i ostalim tipovima onkološke terapije.
Neki vitamini i mineralne tvari mogu interferirati s efikasnošću lijekova koji se koriste kod onkoloških bolesnika. Visok unos antioksidansa (selen, vitamin A, C i E) može pomoći u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja stanica, no može negativno utjecati i na učinkovitost kemoterapije na načine koji nisu dosad razjašnjeni.
Prije uvođenja dodataka prehrani potrebno se konzultirati s liječnikom o njegovoj sigurnosti i koristima.
"Krijesnica – udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima“ korisnica je institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.
