Objavljen drugi znanstveni članak istraživača Zdravstvenog opservatorija o volonterima u palijativnoj skrbi

Drugi znanstveni članak u okviru EU projekta „Zdravstveni opservatorij“ o volonterima u palijativnoj skrbi pod nazivom “A Qualitative Study on the Position and Role of Volunteers in Integrated Care—An Example of Palliative Care in Croatia” je objavljen u međunarodnom časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health u srpnju 2022. godine. Udruga Krijesnica nositelj je projekta „Zdravstveni opservatorij” kojeg provodi u suradnji s 18 partnera i 4 novopridružene članice iz civilnog društva i akademske zajednice.

Autori rada, ujedno i istraživači u sklopu projekta, su Dorja Vočanec i Aleksandar Džakula s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Karmen Lončarek sa Zavoda za integriranu i palijativnu skrb, KBC Rijeka, Maja Banadinović iz udruge Krijesnica te s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar i Slavica Sović s Odjela za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj istraživački rad temelji se na istraživanju o integraciji dugotrajne zdravstvene skrbi koje se provodi u sklopu 3. projektnog elementa – Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene. Cilj istraživanja je prepoznati pokazatelje integracije dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj, analizirati usklađenost modela dugotrajne skrbi s konceptom integrirane skrbi kao i usklađenost provedbe dugotrajne skrbi s potrebama korisnika i mogućnostima zdravstvenog sustava.

 

U okviru projekta i navedenog istraživanja o integraciji skrbi, objavljen je još jedan znanstveni članak o ulozi medicinskih sestara koordinatora skrbi u integracijskim procesima palijativne skrbi te će se u nadolazećim mjesecima objaviti i znanstveni članak o razvoju neformalne skrbi u Hrvatskoj te stručni članak na temu kontinuiteta i integracije pedijatrijske skrbi za djecu s kompleksnim potrebama. Na temelju istraživačkih rezultata i utvrđenih nalaza stanja problema, tematska mreža Zdravstveni opservatorij izradit će smjernice za razvoj novih javnih politika.

U nastavku smo izdvojili pojedine segmente rada koji se odnose na ulogu i poziciju volontera u palijativnoj skrbi u Hrvatskoj.

 „Aktivnosti volontera u palijativnoj skrbi ukazuju na potrebe pacijenata koje je potrebno integrirati u zdravstvenu i socijalnu skrb. Volonteri popunjavaju rupe u sustavu i ispred su sustava, a njihovim djelovanjem razvijaju se novi procesi oko identificiranih nezadovoljenih potreba.“

U prvoj fazi istraživanja analizirali su se zakonski dokumenti (zakoni, uredbe, strategije) koje reguliraju aktivnosti volontera i nevladinih organizacija koje ih okupljaju. Promatrali su se položaji volontera u zdravstvu i u sustavu socijalne skrbi, konkretno u palijativnoj skrbi.

U drugoj fazi istraživanja provedena je fokus grupa s volonterima u palijativnoj skrbi. U istraživanju je sudjelovalo 7 volontera, a kriteriji za odabir uključivali su volontersko iskustvo u palijativnoj skrbi duže od godinu dana. Osim toga, svaki od sudionika bio je aktivno uključen u upravljanje volonterskom organizacijom na poziciji predsjednika, potpredsjednika udruge ili koordinatora volontera.

U Zakonu o socijalnoj skrbi, volontiranje se spominje u kontekstu obveze ustanova socijalne skrbi koje trebaju poticati i razvijati volonterstvo. Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ne prepoznaje zasebno palijativne pacijente iako postoji kategorija starijih i teško bolesnih osoba koje imaju pravo na stambenu uslugu kao stalni boravak (npr. u staračkom domu), dnevni boravak ili usluge kod kuće. Međutim, uvjeti za priznavanje prava na usluge koje se mogu pružati u domu bolesnika temelje se na novčanom dohodovnom cenzusu koji isključuje mnoge palijativne bolesnike s takvom potrebom.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti posebno prepoznaje volontere kao dionike u organizaciji i implementaciji palijativne skrbi. U strateškim dokumentima koji se odnose na razvoj palijativne skrbi, volonteri su prepoznati kao dionici na razini specijalističke podrške općoj palijativnoj skrbi kroz pružanje skrbi u bolnicama te sudjelovanje u dugotrajnoj i kućnoj njezi. Koordinacija i integracija svih pružatelja skrbi, posebice između sustava zdravstva i socijalne skrbi, jedan je od glavnih ciljeva Nacionalne strategije razvoja i Nacionalnog plana razvoja zdravstva.

Uloga volontera u palijativnoj skrbi

Volonteri ulaze u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi putem zdravstvenih i socijalnih djelatnika koji upućuju bolesnike volonterima. Upućuju ih usmenim putem, budući da ne postoje formalna sredstva komunikacije između zdravstvene/socijalne skrbi i volontera. Ova neformalna mreža uspostavljena je proaktivnim angažmanom nevladinih organizacija i njihovom stalnom prisutnošću u zajednicama i na mjestima gdje ljudi nažalost umiru, poput onkoloških odjela u bolnicama.

Kroz istraživanje se pokazalo da volonteri u palijativnoj skrbi pružaju psihosocijalnu podršku u različitim oblicima: od druženja s bolesnikom u njegovom domu, preko individualnih i grupnih savjetovanja, do likovnih radionica i rekreativnih susreta. Volonteri vode redovite razgovore s bolesnicima i njihovim obiteljima, koje liječnici nemaju vremena voditi zbog opsega posla i broja pacijenata.

Volonteri opisuju zbunjenost bolesnika i njihovih obitelji u trenutku kada su obaviješteni o neizlječivosti bolesti ili prekidu kurativnog liječenja. Istraživanje je pokazalo da je razlog tome nepoznavanje postojećih resursa i prava koja bolesnici imaju. Volonteri ih u tom smislu usmjeravaju davanjem informacija i savjeta, a za neke populacije bolesnika izravno se zalažu za ostvarivanje prava u nadležnim institucijama.

Neke volonterske organizacije imaju organiziranu posudbu medicinskih pomagala, dok su neke druge usmjerene na pomoć oboljelima u instrumentalnim aktivnostima svakodnevnog života, kao što je kupnja hrane i lijekova, odlazak na liječničke preglede ili vjerske aktivnosti. Međutim, granice u pogledu vrste i opsega djelatnosti koje obavljaju volonteri nisu posve jasne.

„Prema riječima sudionika istraživanja, briga za pacijentovu obitelj gotovo je neodvojiva od brige za bolesnika.“

U dječjoj palijativnoj skrbi podrška je u potpunosti usmjerena na roditelje. Podrška obitelji, uz prethodno opisanu psihosocijalnu podršku, uključuje i predah obitelji od bolesnika. Prilikom povezivanja volontera i pacijenta, pokazalo se da je volonter prihvaćen od strane pacijenta i obitelji te da se volonter uklapa u obiteljsku dinamiku. Takav pristup je značajka individualiziranog pristupa svakom pacijentu i percipira se kao iznimno važan za dobrobit obitelji.

„Odnos s bolesnikovom obitelji nastavlja se i nakon bolesnikove smrti kroz pružanje podrške u žalovanju.“

Volonteri ne vide podizanje svijesti i razumijevanje palijativne skrbi kao posljedicu svojih volonterskih učinaka. Njihov pristup i djelovanje je proaktivno. Volonteri su kroz istraživanje istaknuli potrebu za daljnjom edukacijom o tome što je palijativna skrb i kome je ona namijenjena. Kao sudionike takvih edukacija naveli su zdravstvene djelatnike, prvenstveno liječnike, te obitelji bolesnika. Sudionici istraživanja povezuju nerazumijevanje palijativne skrbi s kasnim ulaskom bolesnika u palijativnu skrb i posljedičnim poteškoćama u zadovoljavanju njihovih potreba.

U Hrvatskoj se zdravstvene i socijalne usluge pružaju paralelno i spadaju u dvije skupine pod različita ministarstva. Integracija na razini resursa i procesa je oskudna.

„Stoga ponekad bolesnik ima prava, ali se ona presporo ostvaruju. Ponekad, odgovor sustava je čak i brz, ali nedovoljan da pokrije potrebu. Volonteri u palijativnoj skrbi rade u jazu između sustava zdravstvene i socijalne skrbi.“

Volonteri percipiraju svoje aktivnosti kao popunjavanje praznina u procesu skrbi i/ili kao nadogradnju postojeće skrbi u smislu bolje kvalitete ili proširene usluge. Volonterske organizacije su duboko uključene u zajednicu u kojoj djeluju te se prilagođavaju njezinoj dinamici, što ih čini prepoznatljivima i pristupačnima. Međutim, uglavnom se nalaze u urbanim regijama te je pristup njihovoj podršci puno slabiji u ruralnim ili izoliranim područjima.

Glavni nalaz istraživanja pokazuje dihotomiju uloge i položaja volontera u hrvatskom sustavu palijativne skrbi. Očituje se u tome što se prava palijativnog pacijenta reguliraju kroz zdravstveni sustav, a primarno im se pruža socijalna pomoć. Iako se sustav oslanja na njihovo sudjelovanje u pružanju skrbi, volonteri su neformalno uključeni u cijeli proces kako bi popunili praznine kako gdje je sustav neadekvatan ili nedovoljno razvijen. S obzirom da volonteri nisu dio sustava, fleksibilni su u svom pristupu i odgovoru na specifične potrebe pojedinog bolesnika i njegove obitelji te su samim time pokretači inovacija i razvoja novih oblika i vrsta skrbi. Ova neformalnost im omogućava da se uklope u postojeći proces skrbi kada, gdje i u mjeri u kojoj su potrebni. S druge strane, sustavno formaliziranje uloge volontera osiguralo bi jasan protokol o tome tko je volonter u palijativnoj skrbi, kada, zašto i pod kojim uvjetima se uključuje u pružanje skrbi. Takvi su protokoli važni za standardizaciju i održivost skrbi, ponajviše u odnosu na kvalitetu i sigurnost pacijenata.

Cjeloviti članak dostupan je putem poveznice: https://www.mdpi.com/1660-4601/19/13/8203/htm

Referenca: Vočanec D, Lončarek K, Banadinović M, Sović S, Džakula A. A Qualitative Study on the Position and Role of Volunteers in Integrated Care—An Example of Palliative Care in Croatia. International Journal of Environmental Research and Public Health. 2022; 19(13):8203. https://doi.org/10.3390/ijerph19138203


 

O Zdravstvenom opservatoriju:
Platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Više na: http://krijesnica.hr/zdravstveni-opservatorij/

Znanstveno istraživanje i izradu znanstvenog članka u sklopu projekta „Zdravstveni opservatorij“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Krijesnice – udruge za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima.




Objavljen prvi znanstveni članak istraživača Zdravstvenog opservatorija o ulozi medicinskih sestara kao koordinatora skrbi u integracijskim procesima palijativne skrbi

Prvi znanstveni članak u okviru EU projekta „Zdravstveni opservatorij“ o ulozi medicinskih sestara kao koordinatora skrbi u procesima integracije palijativne skrbi  pod nazivom „Nurse coordinator of care as a facilitator of integration processes in palliative care“ je objavljen u međunarodnom časopisu Journal of Clinical Nursing u srpnju 2022. godine. Udruga Krijesnica nositelj je projekta „Zdravstveni opservatorij” kojeg provodi u suradnji s 18 partnera i 4 novopridružene članice iz civilnog društva i akademske zajednice.

Autori rada, ujedno i istraživači u sklopu projekta, su Dorja Vočanec i Aleksandar Džakula s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Karmen Lončarek sa Zavoda za integriranu i palijativnu skrb, KBC Rijeka i Slavica Sović sa Odjela za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar.

Ovaj istraživački rad temelji se na istraživanju o integraciji dugotrajne zdravstvene skrbi koje se provodi u sklopu 3. projektnog elementa – Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene. Cilj istraživanja je prepoznati pokazatelje integracije dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj, analizirati usklađenost modela dugotrajne skrbi s konceptom integrirane skrbi kao i usklađenost provedbe dugotrajne skrbi s potrebama korisnika i mogućnostima zdravstvenog sustava.

U okviru projekta i navedenog istraživanja o integraciji skrbi, objavljen je još jedan znanstveni članak o volonterima u palijativnoj skrbi te će se u nadolazećim mjesecima objaviti i znanstveni članak o razvoju neformalne skrbi u Hrvatskoj te stručni članak na temu kontinuiteta i integracije pedijatrijske skrbi za djecu s kompleksnim potrebama. Na temelju istraživačkih rezultata i utvrđenih nalaza stanja problema, tematska mreža Zdravstveni opservatorij izradit će smjernice za razvoj novih javnih politika.

U nastavku smo izdvojili pojedine segmente rada koji se odnose na ulogu medicinskih sestara kao koordinatora skrbi u integracijskim procesima u palijativnoj skrbi.

„Cilj ovog znanstvenog članka je istražiti mogućnosti i prepreke za provedbu integracije skrbi i rada medicinskih sestara kao koordinatora palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj. Drugim riječima, članak ispituje je li uloga koordinatora skrbi izvediva i kako se medicinska sestra percipira u takvoj ulozi.“

Palijativna skrb pruža niz individualiziranih i koordiniranih usluga koje zadovoljavaju medicinske i nemedicinske potrebe teško bolesnih pacijenata. Opisani model palijativne skrbi u Hrvatskoj kojim se bavi istraživanje posebno je važan jer je razvijen kao integrirani dio sustava zdravstvene (a dijelom i socijalne) skrbi, ukazujući pritom da se s ulogom medicinske sestre kao koordinatorice palijativne skrbi koordinara kontinuirani proces koji zahtijeva posvećenu profesionalnu ulogu.

Pozadina ovog istraživanja opisuje integriranu skrb kao odgovor na najveće nedostatke suvremene zdravstvene zaštite kao što su teška dostupnost, fragmentirana skrb, suboptimalna kvaliteta, neučinkovitost sustava i visoki troškovi. Ovi nedostaci prvenstveno su posljedica velike diferencijacije, specijalizacije, segmentacije i specifičnog načina razmišljanja (tzv. silosni način razmišljanja), duboko ugrađen u sve aspekte zdravstvenog sustava. Usmjerenost zdravstvenog sustava na akutnu, epizodnu medicinsku skrb sve manje zadovoljava rastuće potrebe sve većeg broja kroničnih i krhkih starijih pacijenata.

Karakteristike populacije palijativnih bolesnika su takve da općenito imaju mnoga stanja koja se ne uklapaju u jasne kategorije bolesti temeljene na podjelama unutar zdravstvenog sustava, već imaju višestruke uzroke. Primjeri uključuju kognitivno oštećenje, delirij, inkontinenciju, pothranjenost, dekubitus, poremećaje spavanja, senzorne poremećaja, umor, neugodni miris i nepokretnost. Društveni faktori, koji dodatno pogoršavaju zdravstvene čimbenike kod pacijenata, poput smanjenih prihoda i siromaštva, socijalne izolacije i nedostatka pouzdanih osoba kojima pacijenti mogu vjerovati, također su često prisutni. Stoga, bez integracije zdravstva, socijalnih usluga i nevladinih organizacija nije moguće kvalitetno organizirati i pružiti palijativnu skrb.

Uspostava sustava palijativne skrbi u Hrvatskoj

Strategija razvoja palijativne skrbi 2014.–2016 i sukcesivni Nacionalni plan razvoja palijativne skrbi 2017.–2020 doveli su do izmjene zakona i propisa, kao i dokumenata koji određuju poslovnu praksu u zdravstvu. Načela palijativne skrbi ističu potrebu za sveobuhvatnim i integriranim pristupom palijativnoj skrbi, što je i potreba samih palijativnih pacijenata.

Ključna novina u zdravstvenom sustavu, s obzirom na organizacijski model palijativne skrbi, je koordinatorica palijativne skrbi. Strategije su rezultirale pravnim, stručnim i financijskim reguliranjem njene uloge. Ovo je prva (i jedina) takva uloga, proizašla iz potrebe naglašavanja važnosti integriranog procesa skrbi. Formaliziranjem uloge koordinatorice palijativne skrbi, uvažena je kompleksnost palijativne skrbi i priznata sadašnja rascjepkanost usluga.

Zaključci istraživanja pokazali su da medicinske sestre imaju središnju ulogu u koordinaciji skrbi. Koordinacija i integracija promiče profesionalizaciju s jasnim ulogama i zadacima. Međutim, čak i s pravnom, stručnom i financijskom implementacijom modela sestara koordinatora, on se mora i dalje promovirati kao jednako važan posao u zdravstvenom sustavu u kojem je medicinska sestra kompetentni profesionalac zadužen za koordinaciju skrbi.

Nadalje, jedan od zaključaka istraživanja jest i prihvaćanje filozofije palijativne skrbi koja uključuje holistički biopsihosocijalni pristup umjesto biomedicinskog i prihvaćanje umiranja kao sastavnog dijela života.

Iako pacijent može primiti palijativnu skrb čak i tijekom aktivnog liječenja, u praksi skrb se pruža pacijentu nakon završetka aktivnog liječenja, u terminalnoj fazi bolesti. Postoji nevoljkost od strane bolnica, liječnika, obiteljskih liječnika, pa čak i pacijentove obitelji za priopćavanjem neizbježnosti smrti i upućivanjem bolesnika na palijativnu skrb. To često rezultira kontaktiranjem koordinatora palijativne skrbi nekoliko sati prije smrti pacijenta.

U posljednjoj godini života teško je predvidjeti kada će se zdravlje pacijenta pogoršati i tko će mu u tom trenutku biti na raspolaganju. U takvim okolnostima pacijenti stalno mijenjaju okolinu u kojoj dobivaju skrb, što sa sobom nosi akumulaciju informacija. Zbog nepovezanosti informacija unutar sustava, značajna količina vremena se potroši na prikupljanje i dešifriranje važnih informacija o pacijentu. Iako je dio dokumentacije integriran, kao što je e-uputnica, e-recept ili novije e-otpusno pismo, sestrinska evidencija nije čak ni sustavno integrirana između npr. dvije medicinske sestre koje obavljaju iste ili različite poslove vezane uz pružanje palijativne skrbi.

Ovaj znanstveni članak važan je zbog činjenice da je iskustvo razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj izvrstan model za razvoj dugoročne njege, kao i za formuliranje dugoročnih politika razvoja skrbi. 

Cjeloviti članak dostupan je putem poveznice: Nurse coordinator as a facilitator of integration processes_palliative care
Referenca: Vočanec, D., Lončarek, K., Sović, S., Džakula, A. (2022). Nurse coordinator of care as a facilitator of integration processes in palliative care. Journal of Clinical Nursing, 00, 1-13. https://doi.org/10.1111/jocn.16435


O Zdravstvenom opservatoriju:
Platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Više na: http://krijesnica.hr/zdravstveni-opservatorij/

Istraživanje i izradu znanstvenog članka u sklopu projekta „Zdravstveni opservatorij“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Krijesnice – udruge za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima.




Održan Sajam zdravstvenih inovacija povodom Svjetskog dana zdravlja

7. travnja 2022. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER održan je Sajam zdravstvenih inovacija u organizaciji udruge Krijesnica u suradnji s partnerima u sklopu ESF projekta „Zdravstveni opservatorij“ povodom Svjetskog dana zdravlja.

Sajam zdravstvenih inovacija organiziran je s ciljem poticanja rasprave o značaju inovacija u pružanju  kvalitetne zdravstvene skrbi i upravljanju promjenama, na kojem se je predstavilo nekoliko inspirativnih primjera zdravstvenih inovacija koje su zaživjeli u hrvatskoj praksi te se kontinuirano razvijaju u kontekstu uvođenja promjena u zdravstvu i pomaka prema kvalitetnijoj, integriranijoj i dostupnijoj zdravstvenoj skrbi. Široj javnosti su se predstavile i zanimljive inovacije i dobre prakse osmišljene od strane organizacija civilnog društva i studenata – mladih lidera u korist ublažavanja poteškoća ranjivih i ugroženih skupina.

Svjetski dan zdravlja obilježava se od 7. travnja 1948. kada je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija, kako bi se dao naglasak na određenu zdravstvenu temu radi podizanja javne svijesti o postupcima koje svaki pojedinac i društvo mogu učiniti za svoje zdravlje tijekom cijele godine. Moto ovogodišnjeg Dana zdravlja glasi „Naš planet, naše zdravlje“, a pažnja je usmjerena na poduzimanje hitnih i prijeko potrebnih radnji kako bismo Zemlju i njezine stanovnike održali zdravima.

Sajam je otvorila izvršna direktorica udruge Krijesnica Mirela Stanić-Popović, uz pozdravne riječi predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, dr.med. Renate Sabljar-Dračevac. Uvodno izlaganje na temu „Inovacija i kreativnog liderstva u zdravstvu“ održao je prof. dr. sc. Velimir Srića.

Nakon uvodnog izlaganja, uslijedila je panel rasprava „Zdravstvene inovacije u hrvatskoj praksi – akteri u uvođenju promjena“ u kojoj su sudjelovali dr. med. Dragan Lovrović (KBC Rijeka), Lidija Penko (Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka), prof. dr. sc. Mariastefania Antica (Institut Ruđer Bošković), dr.sc. Mihaela Grubišić Šeba i Kristina Ferara Blašković (Dr.hr – Vaš online doktor) i Nikola Serdarević (udruga Terra) te brojne organizacije civilnog društva.

Svoje inovacije i dobre prakse pod motom „Građani u akciji za bolje zdravlje i zdravstvo“ predstavili su studenti i organizacije civilnoga društva:

DEBRA, društvo oboljelih od bulozne epidermolize predstavila je Resursni centar za oboljele od bulozne epidermolize koji pruža usluge „sve na jednom mjestu“ te je dopuna zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Obzirom na specifičnost rijetkih bolesti te da zaista mali broj zdravstvenih djelatnika zna o specifičnostima rijetkih dijagnoza, takvi centri najbolje poznaju potrebe korisnika i njihovih obitelji. Također, kroz okupljanje obitelji razmjenjuju se iskustva. DEBRA centar nastoji osigurati zaokruženu cjelinu u integriranoj, multidisciplinarnoj i cjelovitoj skrbi.

Studentica preddiplomskog studija Sestrinstva na Sveučilištu Sjever, Iva Lovrinović, prezentirala je svoju inovativnu ideju pametne narukvice s jedinstvenim QR kodom. Sadašnje identifikacijske narukvice nisu dostatne, sadrže samo osnovne podatke o pacijentu, a nisu dugotrajno primjenjive jer su izrađene od papira koji može izblijedjeti, smočiti se ili otrgnuti s ručnog zgloba pacijenta. Zato bi opisana pametna narukvica bila idealna inovativna ideja za financijski malu, ali kvalitetom veliku promjenu u zdravstvenom sustavu.

Udruga Krijesnica, predstavila je KrijesnicaApp, web aplikaciju namijenjenu djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, mladim osobama liječenim u djetinjstvu te medicinskom osoblju i volonterima, kako bi im olakšala međusobno povezivanje te pružila podršku, odgovore na brojna pitanja i informacije o pogodnostima Krijesnice. Također, KrijesnicaApp olakšava način predaje zahtjeva za korištenje mnogobrojnih pogodnosti koje pruža udruga sama ili u suradnji s drugim dionicima.

Udruga LaVerna – Volonteri u palijativnoj skrbi predstavila je ZaČin ljubavi, online ponudu začinskog bilja, ali i ponudu začinskog bilja na štandovima. Cilj ove inovacije je na zanimljiviji i pristupačniji način informirati i senzibilizirati sugrađane o palijativnoj skrbi, o potrebama palijativnih bolesnika i članova njihovih obitelji te o uslugama koje La Verna pruža s ciljem poboljšanja skrbi s naglaskom na ulogu i značaj volontera u palijativnoj skrbi.

Student preddiplomskog studija Sestrinstva na Sveučilištu Sjever, Martin Petrić predstavio je pametnu narukvicu u bolničkom informacijskom sustavu koja je inovativan pokušaj stvaranja uređaja koji služi boljem praćenju potrošnje materijala u cjelokupnom procesu liječenja pacijenata. Prednost korištenja ove narukvice je u tome što omogućuje praćenje potrošnje materijala zasebno za svakog pacijenta, štedi vrijeme prilikom izrade završnog računa te omogućuje uvid u količinu potrošnje svakog djelatnika. Zahvaljujući tim podacima, moguće je dobiti uvid o efikasnost rada pojedinih djelatnika te odrediti točnu količinu troškova za ustanovu. Razvoj ovakve tehnologije zasigurno bi potaknuo razvoj bolničkog digitalnog ekosustava koji bi unaprijedio poslovanje i postavio nove trendove u liječenju, ali i praćenju bolničkih resursa.

Savez društava multiple skleroze Hrvatske predstavio je dvije inovacije. MSTV – prvu online televiziju za osobe s multiplom sklerozom i Virtualnog MS Savjetnika. MSTV je prva online televizija za osobe s multiplom sklerozom u sklopu koje se objavljuju podcastovi u kojim gostuju stručnjaci s područja zdravstva, zakonodavstva, pacijenti i svi koji su na bilo koji način povezani s multiplom sklerozom. Virtualni MS Savjetnik je usluga koja pruža stručno savjetovanje pacijentima s MS-om putem online obrasca i odgovaranja na upite putem videa.

Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka predstavila je bolničku putovnicu za osobe s poremećajem iz spektra autizma. KBC putovnica u papirnatom zapisu sa QR kodom je dokument koji omogućava liječnicima i medicinskom osoblju da brzo uvide način funkcioniranja osobe s autizmom i lakše provedu pretrage i preglede, kao i moguću njegu pri boravku na liječenju. Nadalje, svrha ove inovacije je da se osobama s autizmom i njihovim obiteljima – pratnjom skrati vrijeme čekanja na preglede i zahvate te izbjegnu nesporazumi u čekaonicama prema drugim pacijentima koji ne shvaćaju zašto osoba s autizmom ima prioritet i ne može čekati. Budući da su osobe s autizmom većinom neverbalne i ne znaju se izraziti te imaju nepoželjna ponašanja kada trebaju čekati, a što je zahtjevno i za medicinsko osoblje i za roditelje u pratnji, ovom putovnicom se taj proces skraćuje i brže rješava.

 

O Zdravstvenom Opservatoriju:
Platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Više na: http://krijesnica.hr/zdravstveni-opservatorij/

Organizaciju Sajma u sklopu projekta „Zdravstveni opservatorij“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Krijesnice – udruge za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima.




Brošura “Prehrana djece na liječenju od maligne bolesti”

Krijesnica predstavlja novu brošuru u kojoj možete  saznati više o prehrani djece na liječenju od maligne bolesti:

Prehrana djece na lijecenju od maligne bolesti




Krijesnica zapošljava

Udruga Krijesnica traži studenticu ili studenta za poslove čišćenja ureda

Vrsta zaposlenja: studentski ugovor, 2 X tjedno po 2 sata, 30 kn/h

Adresa rada: Zamenhofova 4, Zagreb

Rok za prijavu: 29.3.2022.

Prijave molimo slati na email adresu krijesnica@krijesnica.hr




Održan sastanak Zdravstvenog opservatorija s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost, s posebnim naglaskom na komponentu zdravstva

1.ožujka 2022. godine u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Zagrebu održan je sastanak s dionicima u zdravstvu u sklopu radnog posjeta Europske komisije za implementaciju Plana za oporavak i otpornost, a u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Zdravstvenog opservatorija.

Europska unija je u ljeto 2021. godine dogovorila „EU sljedeće generacije“ kao odgovor bez presedana na javnozdravstvenu ugrozu uzrokovanu pandemijom novog koronavirusa. Uz solidarnost i zajedništvo država članica Europske unije te doprinos svih europskih institucija, učinjeni su značajni napori za pronalazak zajedničkog gospodarskog odgovora na posljedice pandemije, kao i za koordinirani odgovor na zdravstvene izazove. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost, omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 724 milijarde eura, od čega je 386 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, a ostatak u povoljnim zajmovima. Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u iznosu od 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna.

„Europski plan oporavka ne predstavlja samo odgovor na krizu, već je to i duboka transformacija društva koja će se dogoditi.“

Ta sredstva utrošit će se na oporavak Hrvatskog gospodarstva od COVID krize, ali i na jačanje gospodarstva i društva na buduće šokove. Za zdravstvo je predviđeno 2,56 milijardi kuna! Plan za oporavak područja dugotrajne skrbi i zdravstva gleda kao cjelinu jer dugotrajna skrb može ublažiti opterećenost zdravstva. Kao ključne reformske dokumente navedene su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

„Plan oporavka nije odgovor na izazove u zdravstvu, ali je jedan od velikih poluga“.

2026. godine procijenit će se da li je Plan postigao svoje zadane ciljeve. Sada se dogodila važna deliberacija i razvoj kulture dijaloga te upravo ovakvim načinom komuniciranja možemo razmijeniti mišljenja i zajednički pokušati odgovoriti na pitanja koja imaju građani i dionici u zdravstvenom sektoru.

Prof.dr.sc. Stjepan Orešković, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva pri Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar”  – referirao se na komponentu zdravstva te naglasio kako su zdravstvo i medicina jedan od najvećih pokretača društvenog razvoja.

„Povezanost zdravstvene ekonomije i ekonomije je neraskidiva.“

Naglasio je kako u zdravstvu radi 73000 ljudi i niti jedan sustav kao zdravstveni nema toliku koncentraciju obrazovanih ljudi. Zdravstveni sustav proizvodi troškove i zdravlje. Prije kreiranja Plana otpornosti, bilo je potrebno zapitati se koliko zdravlja zdravstveni sustav proizvodi, koliko je očekivano trajanje života i koliki je teret bolesti. Potreban je refleksivni odgovor prije implementacije. Sustav nije nikada zbroj pojedinih elemenata, već on mora dovesti u interakciju sve elemente sustava.

 „E-recept je do sada jedna dobra reforma koja se dogodila u zdravstvu, te pomoću koje dnevno kroz sustav prođe 300000 interakcija. Ono što bi se moglo doznati iz tih podataka je čudesno. Trebalo bi inzistirati na nezavisnom centru ishoda u Hrvatskoj te sve te ishode treba mjeriti sustavno i nezavisno kako bi saznali što se točno događa u zdravstvu. Potrebno je napraviti korak prema nezavisnim institucijama i znanstvenoj istini.“

Doc. dr.sc Ana Bobinac, voditeljica centra za ekonomiku zdravstva pri Ekonomskom fakultetu u Rijeci, članice Zdravstvenog opservatorija, rekla je kako mjere poput praćenja potrošnje lijekova u bolnicama imaju veliki potencijal te je to način kako se u sustavu potiče transparentnost. Izrazila je nadu da ćemo biti dovoljno mudri u uspostavljanju parametara praćenja odmah na početku implementacije, pa ćemo tako moći vidjeti kako se praćenje lijekova odrazilo na troškove bolnica.

Kod navedene kupnje medicinske opreme i uređaja, rekla je kako se nada da su u obzir uzeti troškovi servisiranja te njihova maksimalna iskoristivost. Navela je kako nije definirano na koji način će navedena oprema smanjiti liste čekanja i za koje preglede.

„Ne zaboravimo činjenicu da su pacijenti trenutno u sustavu zdravstva prijavljeni na više mjesta. Kliničke smjernice imaju snažan reformski potencijal, ali nakon što se one integriraju u sustav, pitanje je hoćemo li kontrolirati njihovu primjenu i na koji način.“

Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, nositelja projekta Zdravstveni opservatorij, rekla je kako su mnoge organizacije civilnoga društva odlučile objediniti svoje resurse te uspostavile novu zagovaračku mrežu Zdravstveni opservatorij, koju sada čine 16 udruga, 4 fakulteta i 1 sindikat.

 „Jedan od zadataka Zdravstvenog opservatorija jest povećati svijest i znanje udruga o relevantnosti ovog Plana za željene reforme u javnozdravstvenom sustavu te identificirati mogućnost suradnje, unaprjeđenja javnih konzultacija i debata na temu njegove implementacije.“

Također je izrazila zabrinutost komponentom upravljanja ljudskim potencijalima s obzirom da su zdravstveni djelatnici ti koji nose cijeli sustav na svojim leđima te naglasila da nam je nužno sposobno i motivirano osoblje za učinkovito funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, članice Zdravstvenog opservatorija, rekao je kako broj planiranih liječnika primarne zdravstvene zaštite u Planu oporavka i otpornosti zastrašuje jer u realnosti postoje neiskorištena mjesta te je vrlo malo zainteresiranih. Također je naglasio kako bi najjednostavnije rješenje za reformu zdravstva bio informatizirani sustav za sve zdravstvene ustanove u Hrvatskoj.

 

Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge Krijesnica.




Javni poziv OCD-ima i studentima za dostavu inspirativnih primjera inovacija i/ili dobrih praksi u zdravstvu

Udruga Krijesnica, u sklopu EU projekta Zdravstveni opservatorij kojeg provodi u suradnji s 16 udruga, 4 znanstvene visokoobrazovne institucije i 1 sindikatom, objavljuje javni poziv organizacijama civilnog društva i studentima za dostavu inspirativnih primjera inovacija i/ili dobrih praksi u području zdravstva.

Organizacije/studenti koji dostave najinspirativnije primjere inovacija i dobrih praksi, bilo da je riječ o inovativnim ostvarenjima ILI pokušajima, imat će priliku sudjelovati i predstaviti svoj „izum“ na prvom Sajmu zdravstvenih inovacija koji će se održati povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja 2022. godine u Zagrebu.

Za odabrane inovacije bit će izrađena zanimljiva infografika u obliku postera B1 (koja ostaje u vlasništvu izumitelja“) te će iste biti predstavljene tijekom poster sesije široj javnosti i vodećim hrvatskim stručnjacima u području inovacija u zdravstvu. Također ćete imati priliku razmijeniti ideje te saznati više o inovativnim potencijalima u Hrvatskoj, njihovom značaju u pružanju kvalitetne zdravstvene zaštite te sustavnim kapacitetima za implementaciju istih.

VAŽNO: Posebno nas zanimaju inovacije i dobre prakse koje doprinose boljoj organizaciji dostupnosti usluga u zajednici, zaštiti ranjivih skupina, unaprjeđenju komunikacije između liječnika i pacijenata te udruga i njihovih korisnika, zdravstvenoj edukaciji građana ili boljem obračunu troškova u zdravstvu.

Stoga, sve što od vas tražimo jest da nam ukratko opišete inovaciju na koju ste jako ponosni te koja je od velikog značaja za vaše korisnike.

Javni poziv za dostavu primjera inovacija i dobrih praksi otvoren je od 3. ožujka 2022. godine do 15. ožujka 2022. godine u ponoć (00:00h).

Prijava treba sadržavati sljedeće informacije:

  1. Ime i prezime prijavitelja / Naziv organizacije
  2. Kontakt adresa elektronske pošte
  3. Kratki opis inovacije s naznakom da li je riječ o inovativnom pokušaju ili ostvarenju
  4. Pojašnjenje vezano za svrhu inovacije te dobrobit u odnosu na ciljane skupine
  5. Prijedlozi za daljnji razvoj inovacije
  6. Poveznica na inovaciju (ukoliko postoji)
  7. Dodatni komentar ili informacija važna za razumijevanje vaše inovacije i/ili dobre prakse

 Prijavni obrazac nalazi se OVDJE.

Zahvaljujemo na vašem interesu i veselimo se vašoj prijavi.

 

Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge Krijesnica.




Zapošljavamo Suradnika/icu u provedbi projekata i aktivnosti

Udruga Krijesnica zapošljava osobu za radno mjesto “Suradnik/ica u provedbi projekata i aktivnosti ”.

Vrsta zaposlenja: ugovor o radu na određeno vrijeme, s mogućnošću produljenja

Mjesto rada: Zagreb

Vrijeme: 40 sati tjedno

Koeficijent složenosti radnog mjesta: 1,25

Opis poslova i odgovornosti

Pod vodstvom Izvršnog direktora:

  • Po potrebi odlazi na odjel(e) dječje onkologije i u prostorijama Udruge ostvaruje izravne kontakte s obiteljima suočenima s malignim bolestima djeteta;
  • Sudjeluje u osiguravanju pogodnosti i povlastica za obitelji čije je dijete na liječenju (HŽ, ZET, HAC, CA, prijevodi medicinske dokumentacije, nabava udžbenika i sl.);
  • Smješta i uvodi u posjed korisnike roditeljskih stanova te vrši primopredaju;
  • Odgovoran za održavanje, popravke i opskrbu roditeljskih stanova;
  • Procjenjuje potrebe obitelji, djece, mladih i volontera te predlaže projektne ideje;
  • Sudjeluje u pripremi projektnih prijedloga te izradi izvješća iz svog područja rada;
  • Sudjeluje u organizaciji i obilježavanju važnih datuma i javnih događanja Krijesnice;
  • Sudjeluje u volonterskim programima te pomaže provedbu volonterskih aktivnosti u suradnji s Suradnik/ica u provedbi projekata psihosocijalne podrške;
  • Sudjeluje o organizaciji i provedbi programa podrške djeci, mladima i obiteljima (kampovi, ljetovanja i sl.);
  • Vodi evidenciju o svojim kontaktima s obiteljima i pruženim uslugama;
  • Pomaže u nabavi roba, usluga i radova za organizaciju sukladno propisima;
  • Zadužen/a je za pripremu tjednog i dnevnog rasporeda korištenja službenog vozila, nadgledanje evidencije upotrebe te održavanje vozila;
  • Sudjeluje u provedbi projekata sukladno godišnjem Operativnom planu organizacije;
  • Sudjeluje u individualnoj i timskoj superviziji;
  • Ispunjava ostale zadatke i poslove prema naputku Izvršnog direktora/ice, Savjetnik/ce za ostvarivanje prava pacijenata i Suradnik/ica u provedbi projekata psihosocijalne podrške

Potrebna znanja, vještine i osobine

  • VŠS/VSS
  • Izvrsno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu
  • Napredna korisnička znanja Microsoft alata (Windows i Office)
  • Orijentiranost ostvarenju planiranih rezultata, razvija suradnju svih zaposlenika i ima spremnost na timski rad
  • Spremnost na kontinuirano učenje i usavršavanje
  • Posjedovanje vozačke dozvole B kategorije.

Rok za prijavu putem e-maila krijesnica@krijesnica.hr je 31.12.2021. Uz prijavu se prilaže motivacijsko pismo i životopis. Kandidati/inje koji uđu u uži izbor bit će pozvani na razgovor.

Prijavom i dostavom dokumenata na ovaj natječaj, suglasni ste s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (uredba) i dajete privolu Krijesnici za njihovu obradu. Vaši osobni podatci biti će registrirani u bazi podataka udruge Krijesnice za potrebe odabira kandidata, nakon čega će se isti uništiti, sukladno odredbama GDPR-a.




Poziv na dostavu ponude za Vanjskog suradnika/icu

Udruga Krijesnica, u sklopu provedbe projekta “Zdravstveni opservatorij” UP.04.2.1.06.0045. u sklopu projektnog elementa 2. Provedba ispitivanja javnog mnijenja i ispitivanja potreba društva, ima potrebu za angažmanom Vanjskih suradnika/ica za pripremu i provedbu fokus grupa kako slijedi:

  1. Vanjski suradnik/ica za izradu instrumentarija za fokus grupe …………………………..55.200,00 kn

Aktivnosti: priprema i izrada metodologije ispitivanja i upitnika, priprema i izrada modela obrade podataka odgovora ispitanika za 6 fokus grupa te kodiranje odgovora ispitanika za 6 fokus grupa,

  1. Vanjski suradnik/ica za provedbu 6 fokus grupa…………………………………………………27.600,00 kn

Aktivnosti: priprema i provedba 6 jednodnevnih radionica u format fokus grupa, obrada podataka, izrada 6 analitičkih izvještaja na temelju zadanog instrumentarija.

Način prijave: e-mailom na adresu krijesnica@krijesnica.hr

Prijave su otvorene do petka, 5. studenog 2021. godine.

Prijavi obavezno priložiti:

  • Životopis (Europass) na hrvatskom jeziku
  • Motivacijsko pismo na hrvatskom jeziku (od 300 do 500 riječi) u kojem treba obrazložiti svoju motivaciju te približiti kompetenciju kroz praktične primjere/iskustvo/popis projekata/kontakt podatke osoba koje vas mogu preporučiti.
  • Ponudu za izvršenje traženih poslova Vanjskog suradnika/ice s naznačenim rokom izvršenja te cijenom.

NAPOMENA: Moguće je dostaviti prijave za oba navedena angažmana.

Prijavom i dostavom dokumenata na ovaj poziv, suglasni ste s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (uredba) i dajete privolu Krijesnici za njihovu obradu. Vaši osobni podatci biti će registrirani u bazi podataka udruge Krijesnice za potrebe odabira suradnika, nakon čega će se isti uništiti, sukladno odredbama GDPR-a.




Održana panel diskusija “Izgubljeni u pandemiji informacija o COVID-19: Zdravstveni opservatorij u potrazi za kompasom kroz znanje, dijalog i suradnju”

Udruge u zdravstvu i istraživači udružili su se putem EU projekta „Zdravstveni opservatorij“ s ciljem kontinuiranog prikupljanja informacija o potrebama korisnika zdravstvenog sustava, praćenja i zagovaranja pristupačnosti kvalitetnih zdravstvenih usluga te podizanja razine zdravstvene pismenosti među građanima Republike Hrvatske.

Dana 2. studenog 2021. godine u hotelu International Zagreb, u sklopu prvog javnog predstavljanja Zdravstvenog opservatorija, održana je panel diskusija pod nazivom Izgubljeni u pandemiji informacija o COVID-19: Zdravstveni opservatorij u potrazi za kompasom kroz znanje, dijalog i suradnju.

O zdravlju, pandemiji COVID-19, cijepljenju, nuspojavama i razlozima za i protiv raspravljamo svaki dan. Veliki broj građana Republike Hrvatske pronalazi se izgubljenim u moru informacija, ne zna kome vjerovati ni kome postavljati pitanja.

Na panelu je istaknuto kako se, prema nedavno provedenom istraživanju o COVID-u i (ne)povjerenju građana u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, 45,8% građana izjasnilo da se nije cijepilo jer ne vjeruje u učinkovitost cjepiva. 43% građana se nije cijepilo jer su zbunjeni zbog različitih informacija o sigurnosti cjepiva, a kada govorimo o povjerenju u Nacionalni stožer, 72,3% građana je navelo NEDOSLJEDNOST kao razlog nepovjerenja, dok 52,1% građana navodi i NEISKRENOST kao razlog. Dok nepovjerenje prema nadležnim institucijama i struci i dalje raste, COVID kriza nastavlja ukazivati na potrebu za otvorenijim i transparentnim zdravstvenim sustavom, boljom suradljivosti struke i građana te jasnijom i ciljanom komunikacijom. Građani su putem istraživanja za prevladavanje krize uzrokovane COVID-19 poručili nadležnima da žele veću dosljednost i iskrenost, konkretniju i jasniju komunikaciju koja nije samo svakodnevno nabrajanje zaraženih i umrlih, te da se komunikacija nadležnih s građanima ne smije temeljiti isključivo na zastrašivanju i ucjenama. Iz navedenog istraživanja jasno je da trenutna kampanja „Misli na druge, cijepi se!“ nije dovoljna te da joj nedostaju ključne komponente edukacije, argumentacije i prezentacije.

Prim. dr. med. specijalist epidemiologije Bernard Kaić, istaknuo je kako razlog nepovjerenja građana u cijepljenje ima više čimbenika, a jedan od njih je činjenica da se mijenjaju znanja o cjepivu. Drugi čimbenik je što se putem medija plasiraju različite informacije, pa jedni banaliziraju i relativiziraju COVID-19 i pandemiju i time pretjerano plaše građane, no istina je uvijek negdje u sredini. Građani često ne mogu razlikovati tko što govori, a velik dio građana je sklon necijepljenju zbog nedostatka nepovjerenja u institucije i politiku.

„Rezultati ankete me pomalo iznenađuju, nisam očekivao da vlada toliko nepovjerenje. Velik broj ljudi se uključio u rat protiv COVID-a te nema službe koja se nije uključila aktivno. Ne znam baš koliko su pomogli videi o razbijanju mitova o cijepljenju koje sam snimio. Oni koji se protive cijepljenju, na njih nije djelovalo.“

Primarijus Kaić istaknuo je i da su građani informirani svim mogućim resursima: „Nema načina koji nismo upotrijebili, no problem je što su izvori korišteni na pogrešan način. Riječ je o zdravstvenoj pismenosti, odnosno znati kako između hrpe informacija prepoznati one prave, što je puno teže u pandemiji jer informacije iznose ljudi koji se prezentiraju kao pouzdani, a nisu.“ S druge strane, o cjepivu za gripu nije se toliko govorilo, pojasnio je: „Nitko ne propituje učinkovitost cjepiva za gripu i jedini je alat koji za nju imamo. Borimo se s nesavršenim alatima, ali samo te alate imamo.“

Kad je riječ o cijepljenju trudnica, stav je evoluirao od početka rasprave, a primarijus Kaić objasnio je zašto: „ Na početku nije bilo nikakvih podataka o primjeni i zbog toga smo bili jako suzdržani. U periodu od tad do danas, u svijetu je primijenjeno 4 milijarde doza, cijepilo se mnogo trudnica i žena koje su u međuvremenu zatrudnjele. Podaci koje imamo pokazuju da cjepiva nemaju nikakav učinak na trudnoću. Prema novijim informacijama, preporučujemo cijepljenje trudnica.

Doc. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, dr. med., specijalist psihijatrije rekla je kako je rezultati ankete ne iznenađuju, te da su građani sve više neodlučni. Na odluke građana utječu dva aspekta, onaj politički i onaj znanstveni. Današnja tehnologija stvara nova cjepiva vrlo brzo, te se tijekom pandemije okupio cijeli trust mozgova, koji na tome radi i danas. Također, znanstvenici koriste terminologiju koju opća populacija ne razumije, a istraživanja idu dalje.

„Kontinuirano smo obasuti informacijama o COVID-u 19, a mediji imaju odgovornost plasirati točne informacije. Mi kao znanstvenici ne znamo koliko su točni podaci koji izlaze u javnost.“

Također, pojasnila je kako mediji mogu biti kanal koji pridonosi zdravstvenoj pismenosti, dok neki zdravstveni djelatnici iskorištavaju medijski prostor za vlastitu promociju. Stoga bi trebalo biti više mjerodavnih institucija koje će to kontrolirati:

„Nekim zdravstvenim djelatnicima raste popularnost jer znaju dobro komunicirati, ali to ne znači da je ono što govore istinito. Putem društvenih mreža šire se teorije zavjere, a naše institucije trebale su koristiti društvene mreže puno više i iskoristiti ih kao prednost.“

Uz to, doc.dr.sc. Vukušić Rukavina rekla je da je pandemija uveliko utjecala na mentalno zdravlje: „Nakon pandemije i infodemije slijedi pandemija problema s mentalnim zdravljem. Istraživanja pokazuju da prediktore za razvoj mentalnih poremećaja imaju žene i mlade osobe, dok su djeca u srednjoj školi osobito pogođena, koja su tijekom pandemije izgubila nepovratni dio svog života.“

Marina Škrabalo, upraviteljica Zaklade SOLIDARNA, predstavnica Zdravstvenog Opservatorija – istaknula je kako je ova panel rasprava bila prilika za empatičan razgovor o egzistencijalnoj ugrozi „Možemo li prebroditi trenutni vlastiti strah od straha? Strah kojem svjedočimo događa se na razini pojedinca, ali i na razini društva. Razina informiranosti ne koalira sa razinom spremnosti na cijepljenje. Mnogi zdravstveni djelatnici zbog toga idu još više kritički prema informacijama. Zamislimo samo koliko je ljudskog truda utrošeno kako bi prebrodili ovu pandemiju. Sada izlaze na površinu problemi o dinamici povjerenja u našem društvu.

„U ovoj pandemiji imamo političare kojima smo dali povjerenje te bi trebali donositi odluke za dobrobit čitavog društva. Ovisi puno toga o načinu kako je vlast prenijela poruku.“

Nisu još uvijek iscrpljeni svi mogući kanali, istaknula je Škrabalo: “Postoji potreba za korištenje peer to peer komunikacije u jačem opsegu, primjerice putem sindikata u zdravstvu. Iz perspektive organizacija civilnoga društva, nismo dobili niti jedan poziv za uključenje u informiranje građana ili davanje novih prijedloga i ideja. Primjerice, 15.veljače ove godine raspisan je COVID natječaj, a rezultati još nisu poznati. Nadležnima bih poručila da nikada nije kasno za učenje, da se toga ne treba bojati, bolje ikad nego nikad. Sve što smo naučili iz ove pandemije pomoći će sljedećoj. Probajmo otvoriti novo poglavlje o tome kako se komunicira zdravstveni rizik te opća i osobna odgovornost građana kao objekta. Javnozdravstvene kampanje nemaju kontrolu kvalitete.“

Zaključno, Škrabalo je poručila: „Poštovanje prema svojem i tuđem strahu je pretpostavka za hvatanje u koštac sa strahom. Trpamo puno različitih strahova, motiva i sudbina u grupaciju građana koji se ne žele cijepiti, a upravo to bi trebalo segmentirati.“

Nikola Serdarević, programski suradnik u udruzi Terra, predstavnik Zdravstvenog Opservatorija  – istaknuo je kako ga rezultati ankete nisu iznenadili: „Nastala je kriza povjerenja, a suočeni smo s teškim izborom, nismo epidemiolozi te moramo donijeti odluku za nas i ljude oko nas. U trenucima kada se ljudi nađu u strahu, gledaju kome vjerovati, no pokazalo se da nema dovoljno povjerenja.“

Informacije postoje, no ne možemo svi razumjeti informacije na isti način na koji su one komunicirane, dodao je Serdarević:

„Netko da bi bio vrhunski znanstvenik ne mora imati veliku razinu komunikacije. Građani će ipak reagirati na informacije koje mogu razumjeti, pa će dati povjerenje upravo takvoj osobi.“

Bitno je istaknuti i da podataka o zdravstvenoj pismenosti nema, zbog čega iz Zdravstvenog opservatorija ističu gdje bi ključni komunikatori i komunikatorice trebali biti jasniji:. „Mi nemamo odgovore, ali ono što nas je okupilo u Zdravstvenom Opservatoriju je ideja o dolaženju do kvalitetnog odgovora. Potrebna je otvorena suradnička mreža koja će omogućiti konstruktivan dijalog između pacijenata, udruga, stručnjaka koji moraju nositi teret i donositelja odluka koji moraju voditi stvari i donositi javne politike koje će imati odraz na sve građane. Naša ideja je da slušamo. Da bi uspjeli iskoristiti sve prilike koje su nam na raspolaganju, odabrali smo ići s dijalogom koji je baziran na činjenicama i struci, ali s poštivanjem nečijeg straha. Potrebno je čuti ljude bez osuđivanja. Potrudimo se da taj dijalog bude što iskreniji i konstruktivniji, da bi se riješila ovakva situacija i da bismo došli do pravednijeg i prilagodljivijeg zdravstvenog sustava. Zdravstveni Opservatorij želi imati i povjerenje donositelja odluka, a želimo i istaknuti da su informacije koje sada imamo iznimno vrijedne. Kroz Zdravstveni Opservatorij provesti ćemo nekoliko velikih istraživanja, a kojima želimo dati refleksiju na sadašnje stanje te rezultatima dobiti povjerenje građana.

O Zdravstvenom Opservatoriju:

Platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja će kontinuirano prikupljati informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, pratiti učinkovitost zdravstvenih politika, provoditi tematska istraživanja i predlagati inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Više na: http://krijesnica.hr/zdravstveni-opservatorij/

Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge Krijesnica.