01/3770-022
krijesnica@krijesnica.hr
flagEngleski
flagHrvatski
Facebook
YouTube
  • Naslovnica
  • O Krijesnici
    • Aktivnosti Krijesnice
    • Projekti
    • Naš tim
    • Krijesnica i mediji
    • Naši dokumenti
    • Natječaji
    • Volonteri
    • Naše priče
  • Mladi Krijesnice
    • Priče Mladih Krijesnice
  • Kutak za roditelje
  • Novosti
  • Kontakt
  • Doniraj
  • KrijesnicaApp

Objavljen drugi znanstveni članak istraživača Zdravstvenog opservatorija o volonterima u palijativnoj skrbi

srpanj 22, 2022KrijesnicaBuđenje svijesti
image_pdfimage_print

Drugi znanstveni članak u okviru EU projekta „Zdravstveni opservatorij“ o volonterima u palijativnoj skrbi pod nazivom “A Qualitative Study on the Position and Role of Volunteers in Integrated Care—An Example of Palliative Care in Croatia” je objavljen u međunarodnom časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health u srpnju 2022. godine. Udruga Krijesnica nositelj je projekta „Zdravstveni opservatorij” kojeg provodi u suradnji s 18 partnera i 4 novopridružene članice iz civilnog društva i akademske zajednice.

Autori rada, ujedno i istraživači u sklopu projekta, su Dorja Vočanec i Aleksandar Džakula s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Karmen Lončarek sa Zavoda za integriranu i palijativnu skrb, KBC Rijeka, Maja Banadinović iz udruge Krijesnica te s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar i Slavica Sović s Odjela za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj istraživački rad temelji se na istraživanju o integraciji dugotrajne zdravstvene skrbi koje se provodi u sklopu 3. projektnog elementa – Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene. Cilj istraživanja je prepoznati pokazatelje integracije dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj, analizirati usklađenost modela dugotrajne skrbi s konceptom integrirane skrbi kao i usklađenost provedbe dugotrajne skrbi s potrebama korisnika i mogućnostima zdravstvenog sustava.

 

U okviru projekta i navedenog istraživanja o integraciji skrbi, objavljen je još jedan znanstveni članak o ulozi medicinskih sestara koordinatora skrbi u integracijskim procesima palijativne skrbi te će se u nadolazećim mjesecima objaviti i znanstveni članak o razvoju neformalne skrbi u Hrvatskoj te stručni članak na temu kontinuiteta i integracije pedijatrijske skrbi za djecu s kompleksnim potrebama. Na temelju istraživačkih rezultata i utvrđenih nalaza stanja problema, tematska mreža Zdravstveni opservatorij izradit će smjernice za razvoj novih javnih politika.

U nastavku smo izdvojili pojedine segmente rada koji se odnose na ulogu i poziciju volontera u palijativnoj skrbi u Hrvatskoj.

 „Aktivnosti volontera u palijativnoj skrbi ukazuju na potrebe pacijenata koje je potrebno integrirati u zdravstvenu i socijalnu skrb. Volonteri popunjavaju rupe u sustavu i ispred su sustava, a njihovim djelovanjem razvijaju se novi procesi oko identificiranih nezadovoljenih potreba.“

U prvoj fazi istraživanja analizirali su se zakonski dokumenti (zakoni, uredbe, strategije) koje reguliraju aktivnosti volontera i nevladinih organizacija koje ih okupljaju. Promatrali su se položaji volontera u zdravstvu i u sustavu socijalne skrbi, konkretno u palijativnoj skrbi.

U drugoj fazi istraživanja provedena je fokus grupa s volonterima u palijativnoj skrbi. U istraživanju je sudjelovalo 7 volontera, a kriteriji za odabir uključivali su volontersko iskustvo u palijativnoj skrbi duže od godinu dana. Osim toga, svaki od sudionika bio je aktivno uključen u upravljanje volonterskom organizacijom na poziciji predsjednika, potpredsjednika udruge ili koordinatora volontera.

U Zakonu o socijalnoj skrbi, volontiranje se spominje u kontekstu obveze ustanova socijalne skrbi koje trebaju poticati i razvijati volonterstvo. Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ne prepoznaje zasebno palijativne pacijente iako postoji kategorija starijih i teško bolesnih osoba koje imaju pravo na stambenu uslugu kao stalni boravak (npr. u staračkom domu), dnevni boravak ili usluge kod kuće. Međutim, uvjeti za priznavanje prava na usluge koje se mogu pružati u domu bolesnika temelje se na novčanom dohodovnom cenzusu koji isključuje mnoge palijativne bolesnike s takvom potrebom.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti posebno prepoznaje volontere kao dionike u organizaciji i implementaciji palijativne skrbi. U strateškim dokumentima koji se odnose na razvoj palijativne skrbi, volonteri su prepoznati kao dionici na razini specijalističke podrške općoj palijativnoj skrbi kroz pružanje skrbi u bolnicama te sudjelovanje u dugotrajnoj i kućnoj njezi. Koordinacija i integracija svih pružatelja skrbi, posebice između sustava zdravstva i socijalne skrbi, jedan je od glavnih ciljeva Nacionalne strategije razvoja i Nacionalnog plana razvoja zdravstva.

Uloga volontera u palijativnoj skrbi

Volonteri ulaze u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi putem zdravstvenih i socijalnih djelatnika koji upućuju bolesnike volonterima. Upućuju ih usmenim putem, budući da ne postoje formalna sredstva komunikacije između zdravstvene/socijalne skrbi i volontera. Ova neformalna mreža uspostavljena je proaktivnim angažmanom nevladinih organizacija i njihovom stalnom prisutnošću u zajednicama i na mjestima gdje ljudi nažalost umiru, poput onkoloških odjela u bolnicama.

Kroz istraživanje se pokazalo da volonteri u palijativnoj skrbi pružaju psihosocijalnu podršku u različitim oblicima: od druženja s bolesnikom u njegovom domu, preko individualnih i grupnih savjetovanja, do likovnih radionica i rekreativnih susreta. Volonteri vode redovite razgovore s bolesnicima i njihovim obiteljima, koje liječnici nemaju vremena voditi zbog opsega posla i broja pacijenata.

Volonteri opisuju zbunjenost bolesnika i njihovih obitelji u trenutku kada su obaviješteni o neizlječivosti bolesti ili prekidu kurativnog liječenja. Istraživanje je pokazalo da je razlog tome nepoznavanje postojećih resursa i prava koja bolesnici imaju. Volonteri ih u tom smislu usmjeravaju davanjem informacija i savjeta, a za neke populacije bolesnika izravno se zalažu za ostvarivanje prava u nadležnim institucijama.

Neke volonterske organizacije imaju organiziranu posudbu medicinskih pomagala, dok su neke druge usmjerene na pomoć oboljelima u instrumentalnim aktivnostima svakodnevnog života, kao što je kupnja hrane i lijekova, odlazak na liječničke preglede ili vjerske aktivnosti. Međutim, granice u pogledu vrste i opsega djelatnosti koje obavljaju volonteri nisu posve jasne.

„Prema riječima sudionika istraživanja, briga za pacijentovu obitelj gotovo je neodvojiva od brige za bolesnika.“

U dječjoj palijativnoj skrbi podrška je u potpunosti usmjerena na roditelje. Podrška obitelji, uz prethodno opisanu psihosocijalnu podršku, uključuje i predah obitelji od bolesnika. Prilikom povezivanja volontera i pacijenta, pokazalo se da je volonter prihvaćen od strane pacijenta i obitelji te da se volonter uklapa u obiteljsku dinamiku. Takav pristup je značajka individualiziranog pristupa svakom pacijentu i percipira se kao iznimno važan za dobrobit obitelji.

„Odnos s bolesnikovom obitelji nastavlja se i nakon bolesnikove smrti kroz pružanje podrške u žalovanju.“

Volonteri ne vide podizanje svijesti i razumijevanje palijativne skrbi kao posljedicu svojih volonterskih učinaka. Njihov pristup i djelovanje je proaktivno. Volonteri su kroz istraživanje istaknuli potrebu za daljnjom edukacijom o tome što je palijativna skrb i kome je ona namijenjena. Kao sudionike takvih edukacija naveli su zdravstvene djelatnike, prvenstveno liječnike, te obitelji bolesnika. Sudionici istraživanja povezuju nerazumijevanje palijativne skrbi s kasnim ulaskom bolesnika u palijativnu skrb i posljedičnim poteškoćama u zadovoljavanju njihovih potreba.

U Hrvatskoj se zdravstvene i socijalne usluge pružaju paralelno i spadaju u dvije skupine pod različita ministarstva. Integracija na razini resursa i procesa je oskudna.

„Stoga ponekad bolesnik ima prava, ali se ona presporo ostvaruju. Ponekad, odgovor sustava je čak i brz, ali nedovoljan da pokrije potrebu. Volonteri u palijativnoj skrbi rade u jazu između sustava zdravstvene i socijalne skrbi.“

Volonteri percipiraju svoje aktivnosti kao popunjavanje praznina u procesu skrbi i/ili kao nadogradnju postojeće skrbi u smislu bolje kvalitete ili proširene usluge. Volonterske organizacije su duboko uključene u zajednicu u kojoj djeluju te se prilagođavaju njezinoj dinamici, što ih čini prepoznatljivima i pristupačnima. Međutim, uglavnom se nalaze u urbanim regijama te je pristup njihovoj podršci puno slabiji u ruralnim ili izoliranim područjima.

Glavni nalaz istraživanja pokazuje dihotomiju uloge i položaja volontera u hrvatskom sustavu palijativne skrbi. Očituje se u tome što se prava palijativnog pacijenta reguliraju kroz zdravstveni sustav, a primarno im se pruža socijalna pomoć. Iako se sustav oslanja na njihovo sudjelovanje u pružanju skrbi, volonteri su neformalno uključeni u cijeli proces kako bi popunili praznine kako gdje je sustav neadekvatan ili nedovoljno razvijen. S obzirom da volonteri nisu dio sustava, fleksibilni su u svom pristupu i odgovoru na specifične potrebe pojedinog bolesnika i njegove obitelji te su samim time pokretači inovacija i razvoja novih oblika i vrsta skrbi. Ova neformalnost im omogućava da se uklope u postojeći proces skrbi kada, gdje i u mjeri u kojoj su potrebni. S druge strane, sustavno formaliziranje uloge volontera osiguralo bi jasan protokol o tome tko je volonter u palijativnoj skrbi, kada, zašto i pod kojim uvjetima se uključuje u pružanje skrbi. Takvi su protokoli važni za standardizaciju i održivost skrbi, ponajviše u odnosu na kvalitetu i sigurnost pacijenata.

Cjeloviti članak dostupan je putem poveznice: https://www.mdpi.com/1660-4601/19/13/8203/htm

Referenca: Vočanec D, Lončarek K, Banadinović M, Sović S, Džakula A. A Qualitative Study on the Position and Role of Volunteers in Integrated Care—An Example of Palliative Care in Croatia. International Journal of Environmental Research and Public Health. 2022; 19(13):8203. https://doi.org/10.3390/ijerph19138203


 

O Zdravstvenom opservatoriju:
Platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima. Više na: http://krijesnica.hr/zdravstveni-opservatorij/

Znanstveno istraživanje i izradu znanstvenog članka u sklopu projekta „Zdravstveni opservatorij“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Krijesnice – udruge za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima.

Prethodna objava Objavljen prvi znanstveni članak istraživača Zdravstvenog opservatorija o ulozi medicinskih sestara kao koordinatora skrbi u integracijskim procesima palijativne skrbi Slijedeća objava Ljetni newsletter Zdravstvenog opservatorija (srpanj 2022.)

Pretraga

Nove objave

  • Ljetni newsletter Zdravstvenog opservatorija (srpanj 2022.)
  • Objavljen drugi znanstveni članak istraživača Zdravstvenog opservatorija o volonterima u palijativnoj skrbi
  • Objavljen prvi znanstveni članak istraživača Zdravstvenog opservatorija o ulozi medicinskih sestara kao koordinatora skrbi u integracijskim procesima palijativne skrbi
  • Održan Sajam zdravstvenih inovacija povodom Svjetskog dana zdravlja
  • Brošura “Prehrana djece na liječenju od maligne bolesti”

Arhiva

Kategorije

Aktivnosti KrijesniceMladi KrijesniceKutak za roditeljeNovostiKontakt
Design by Krijesnica
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish.Accept Read More
Pregled privatnosti