Održan sastanak Zdravstvenog opservatorija s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost, s posebnim naglaskom na komponentu zdravstva

1.ožujka 2022. godine u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Zagrebu održan je sastanak s dionicima u zdravstvu u sklopu radnog posjeta Europske komisije za implementaciju Plana za oporavak i otpornost, a u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Zdravstvenog opservatorija.

Europska unija je u ljeto 2021. godine dogovorila „EU sljedeće generacije“ kao odgovor bez presedana na javnozdravstvenu ugrozu uzrokovanu pandemijom novog koronavirusa. Uz solidarnost i zajedništvo država članica Europske unije te doprinos svih europskih institucija, učinjeni su značajni napori za pronalazak zajedničkog gospodarskog odgovora na posljedice pandemije, kao i za koordinirani odgovor na zdravstvene izazove. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost, omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 724 milijarde eura, od čega je 386 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, a ostatak u povoljnim zajmovima. Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u iznosu od 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna.

„Europski plan oporavka ne predstavlja samo odgovor na krizu, već je to i duboka transformacija društva koja će se dogoditi.“

Ta sredstva utrošit će se na oporavak Hrvatskog gospodarstva od COVID krize, ali i na jačanje gospodarstva i društva na buduće šokove. Za zdravstvo je predviđeno 2,56 milijardi kuna! Plan za oporavak područja dugotrajne skrbi i zdravstva gleda kao cjelinu jer dugotrajna skrb može ublažiti opterećenost zdravstva. Kao ključne reformske dokumente navedene su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

„Plan oporavka nije odgovor na izazove u zdravstvu, ali je jedan od velikih poluga“.

2026. godine procijenit će se da li je Plan postigao svoje zadane ciljeve. Sada se dogodila važna deliberacija i razvoj kulture dijaloga te upravo ovakvim načinom komuniciranja možemo razmijeniti mišljenja i zajednički pokušati odgovoriti na pitanja koja imaju građani i dionici u zdravstvenom sektoru.

Prof.dr.sc. Stjepan Orešković, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva pri Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar”  – referirao se na komponentu zdravstva te naglasio kako su zdravstvo i medicina jedan od najvećih pokretača društvenog razvoja.

„Povezanost zdravstvene ekonomije i ekonomije je neraskidiva.“

Naglasio je kako u zdravstvu radi 73000 ljudi i niti jedan sustav kao zdravstveni nema toliku koncentraciju obrazovanih ljudi. Zdravstveni sustav proizvodi troškove i zdravlje. Prije kreiranja Plana otpornosti, bilo je potrebno zapitati se koliko zdravlja zdravstveni sustav proizvodi, koliko je očekivano trajanje života i koliki je teret bolesti. Potreban je refleksivni odgovor prije implementacije. Sustav nije nikada zbroj pojedinih elemenata, već on mora dovesti u interakciju sve elemente sustava.

 „E-recept je do sada jedna dobra reforma koja se dogodila u zdravstvu, te pomoću koje dnevno kroz sustav prođe 300000 interakcija. Ono što bi se moglo doznati iz tih podataka je čudesno. Trebalo bi inzistirati na nezavisnom centru ishoda u Hrvatskoj te sve te ishode treba mjeriti sustavno i nezavisno kako bi saznali što se točno događa u zdravstvu. Potrebno je napraviti korak prema nezavisnim institucijama i znanstvenoj istini.“

Doc. dr.sc Ana Bobinac, voditeljica centra za ekonomiku zdravstva pri Ekonomskom fakultetu u Rijeci, članice Zdravstvenog opservatorija, rekla je kako mjere poput praćenja potrošnje lijekova u bolnicama imaju veliki potencijal te je to način kako se u sustavu potiče transparentnost. Izrazila je nadu da ćemo biti dovoljno mudri u uspostavljanju parametara praćenja odmah na početku implementacije, pa ćemo tako moći vidjeti kako se praćenje lijekova odrazilo na troškove bolnica.

Kod navedene kupnje medicinske opreme i uređaja, rekla je kako se nada da su u obzir uzeti troškovi servisiranja te njihova maksimalna iskoristivost. Navela je kako nije definirano na koji način će navedena oprema smanjiti liste čekanja i za koje preglede.

„Ne zaboravimo činjenicu da su pacijenti trenutno u sustavu zdravstva prijavljeni na više mjesta. Kliničke smjernice imaju snažan reformski potencijal, ali nakon što se one integriraju u sustav, pitanje je hoćemo li kontrolirati njihovu primjenu i na koji način.“

Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, nositelja projekta Zdravstveni opservatorij, rekla je kako su mnoge organizacije civilnoga društva odlučile objediniti svoje resurse te uspostavile novu zagovaračku mrežu Zdravstveni opservatorij, koju sada čine 16 udruga, 4 fakulteta i 1 sindikat.

 „Jedan od zadataka Zdravstvenog opservatorija jest povećati svijest i znanje udruga o relevantnosti ovog Plana za željene reforme u javnozdravstvenom sustavu te identificirati mogućnost suradnje, unaprjeđenja javnih konzultacija i debata na temu njegove implementacije.“

Također je izrazila zabrinutost komponentom upravljanja ljudskim potencijalima s obzirom da su zdravstveni djelatnici ti koji nose cijeli sustav na svojim leđima te naglasila da nam je nužno sposobno i motivirano osoblje za učinkovito funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, članice Zdravstvenog opservatorija, rekao je kako broj planiranih liječnika primarne zdravstvene zaštite u Planu oporavka i otpornosti zastrašuje jer u realnosti postoje neiskorištena mjesta te je vrlo malo zainteresiranih. Također je naglasio kako bi najjednostavnije rješenje za reformu zdravstva bio informatizirani sustav za sve zdravstvene ustanove u Hrvatskoj.

 

Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge Krijesnica.